Voditelj brodice B kategorije – priprema za ispit

Voditelj brodice B kategorije – priprema za ispit

Osoba koja posjeduje dozvolu „Voditelj brodice B kategorije“ ovlaštena je upravljati brodicama, jahtama i ribarskim brodicama do 30 BT-a za osobne potrebe, brodicama za prijevoz putnika i tereta do 3 NM od obale kopna ili otoka.

Kroz ovu pripremu, dobit ćete sva potrebna znanja za pristupanje ispitu.

Voditelj brodice B kategorije – tko može posjedovati dozvolu

Osoba s navršenih 16 godina ima pravo pristupiti ispitu za dobijanje dozvole voditelj brodice B kategorije. Imaoc te dozvole može upravljati brodicama i jahtama do 30 bruto tona za osobne potrebe. Osoba koja posjeduje uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B dok ne navrši 18 godina života ne smije upravljati brodicama koje imaju snagu porivnih uređaja veću od 15 kilovata. Zavisno o kategoriji plovidbe na koju je brodica registrirana, osoba s dozvolom B kategorije smije se udaljavati ne više od 3 nautičke milje od obale kopna ili otoka.

Iako zakon ne zahtijeva pripremu za izlazak na ispit Voditelj brodice, preporučuje se teorijska obuka prije izlaska na ispit.

U školi jedrenja ANA, naši će vas instruktori kvalitetno pripremiti za izlazak na ispit. U nastavku donosimo samo neke od tema koje će biti obrađene u sklopu pripreme za ispit Voditelj brodice B kategorije.

Pomorska plovidba – navigacija

Ovisno o području plovidbe, pomorska navigacija može biti obalna, oceanska ili polarna, odn. površinska ili podvodna. Obalna navigacija vođenje je broda unutar obalnoga područja u kojem se dobro raspoznaju obala i pojedini objekti na njoj te se može jednostavno mjeriti dubina mora. Oceanska navigacija vođenje je broda izvan obalnoga područja, gdje se ne raspoznaju uočljivi navigacijski objekti, a mjerenje je dubine mora otežano. Polarna navigacija vođenje je broda u polarnim plovnim područjima. Osnovni su navigacijski zadaci određivanje trenutačnog položaja broda, te određivanje kursa. Osnovna su pomagala za rješavanje navigacijskih zadataka kompas, brzinomjer, dubinomjer, pomorske karte s priborom za rad na njima, peljari, popisi svjetionika, popisi radiosignala, nautičke tablice, nautički godišnjaci s efemeridama, tablice morskih mijena, sekstant, kronometar, uređaji ili sustavi elektroničke i satelitske navigacije.

Meteorologija

Znanost koja proučava vrijeme i vremenske pojave u zemljinom plinovitom omotaču – atmosferi. Vrijeme u klasičnom smislu su promjene koje se događaju u atmosferi, od razine mora pa sve do visine od oko 10 do 11 kilometara nadmorske visine, u dijelu koji se naziva troposfera, a koji je osobit stoga što se u njemu nalazi  90 posto mase atmosfere kao i gotovo sva vodena para sadržana u njoj.

Svaki dan na velikom broju meteoroloških stanica širom globusa mjere se veličine koje su nužne za praćenje stanja vremena. Neke od tih veličina su: tlak, temperatura, smjer i brzina vjetra, količina i vrsta naoblake itd.  

Na sjevernoj polutki Zemlje, zbog smjera njenog okretanja, kao i zbog načina nastajanja vrtloženja zračnih masa, razlikujemo ciklone i anticiklone. U područjima niskog tlaka (ciklona) zračne mase struje (okreću se) obrnuto od smjera kazaljke na satu. U području visokog tlaka zračne mase okreću se u smjeru kazaljke na satu (anticiklona). Anticiklone i ciklone nisu međusobno odvojeni sustavi, već oni utječu međusobno. Gledano kao cjelina, čitava sinoptička situacija pomiče se od zapada prema istoku (na sjevernoj polutki Zemlje).

Motoristika i zaštitne mjere

Na jedrilicama – krstašima motor nam služi za uplovljavanje i isplovljavanje iz marina ili vožnju kroz tjesnace (npr. Proversa, Ždrelac). Isto tako, kada zbog nedostatka vjetra (i vremena, odnosno živaca) plovimo do svog cilja (sidrište, marina).

U jedrilice se uglavnom ugrađuju diesel motori, koji kao pogonsko gorivo koriste D2 popularno nazvan – nafta. Gorivo se pomoću visokotlačne sisaljke i ubrizgača ubrizgava u cilindar na kraju kompresije, te se uslijed visoke temperature komprimiranog zraka (500-600 stupnjeva) samozapali. Pouzdaniji su i sigurniji od benzinskih motora kod kojih se smjesa goriva i zraka u cilindru pali električnom iskrom.

Pomorska radiotelefonska služba

Pomorska radiotelefonska služba potpomognuta VHF / DSC komunikacijskim uređajima, namijenjena je uspostavi veze između obalnih i brodskih te između brodskih radijskih postaja. Pomorska radiotelefonska služba provodi se u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru i Međunarodne konvencije o telekomunikacijama.

U Hrvatskoj radio službu provodi  Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova Split putem radijskih postaja u Rijeka, Split i Dubrovnik. Sve navedene postaje vrše neprekidno bdijenje na međunarodnim frekevncijama za poziv i opasnost te održavaju radio veze kopno – brod i brod – brod.

Osim te, obalne radijske postaje imaju imaju i druge zadaće:

• davanje meteoroloških izvješća za Jadran
• izvješća o zabranjenim ili opasnim mjestima za plovidbu
• davanje liječničkih savjeta
• obavljanje radiotelefonskih razgovora s broda i obratno